Vi ste ovdje: Naslovnica AkTer! 2012 Mjesto održavanja

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske! Zagreb je stari srednjoeuropski grad. Stoljećima se razvijao kao bogato kulturno i znanstveno te snažno trgovačko i gospodarsko središte. Nalazi se na sjecištu važnih prometnica između jadranske obale i srednje Europe.

Kada je 1991. godine hrvatski narod ostvario državnu samostalnost, Zagreb postaje glavnim gradom, političkim i upravnim središtem Republike Hrvatske. Zagreb je i poslovno središte, sveučilišni centar, grad kulture, umjetnosti i zabave. Iz Zagreba potječu i u njemu djeluju mnogi glasoviti znanstvenici, umjetnici i sportaši. Svojim gostima Zagreb nudi barokni ugodaj Gornjega grada, slikovite tržnice na otvorenom, raznovrsne trgovine i bogat izbor obrtničkih proizvoda, ukusnu domaću kuhinju. Zagreb je grad zelenih parkova i šetališta, s brojnim izletištima u prekrasnoj okolici. U treće tisućljeće Zagreb ulazi kao milijunski grad. Unatoč brzom razvoju gospodarstva i prometa, sačuvao je osebujnu ljepotu i ugođaj opuštenosti, što ga čini pravim gradom po mjeri čovjeka.

 

Osnovni podaci

Smještaj:
u Sjevernoj Hrvatskoj, na rijeci Savi, 170 km od Jadranskog mora
45°10;15'N, 15°30'E
smješten 122 m iznad razine mora

Vremenska zona:
Srednjoeuropsko vrijeme (GMT +1)

Klima:
kontinentalna
prosječna ljetna temperatura: 20° C
prosječna zimska temperatura: 1° C

Stanovništvo:
779.145 (2001.)

Površina:
650 km2

Institucije:
Sveučilište
19 kazališta
24 muzeja 
65 galerija i umjetničkih zbirki

 

 

Kratka povijest Zagreba

Današnji Zagreb izrastao je iz dvaju srednjovjekovnih naselja koja su se stoljećima razvijala na dvama susjednim brežuljcima. Prvi pisani spomen Zagreba datira iz 1094. godine kada je na Kaptolu osnovana biskupija, dok susjedni Gradec 1242. godine biva proglašen slobodnim kraljevskim gradom. Oba ta naselja bila su okružena čvrstim bedemima i kulama, ostaci kojih su očuvani sve do danas.

Za turskih najezda na Europu, od XIV. do XVIII. stoljeća, Zagreb je važna pogranična utvrda. Barokna obnova grada u XVII. i XVIII. stoljeću mijenja obličje Gradeca i Kaptola. Ruše se stare drvene kuće a podižu raskošne palače, samostani i crkve. Bogatstvu grada pridonose brojni trgovački sajmovi, prihodi od posjeda i mnoštvo obrtničkih radionica. U grad doseljavaju imućne plemićke obitelji, kraljevi službenici, crkveni velikodostojnici i bogati trgovci iz cijele Europe. Otvaraju se škole i bolnice, prihvaćaju se kulturni običaji europskih prijestolnica. Grad prerasta svoje srednjovjekovne granice i širi se prostranom ravnicom. Podižu se prvi perivoji i ladanjska imanja. Zagreb se potvrduje kao upravno, gospodarsko i kulturno središte Hrvatske.

 

Administrativnim ujedinjenjem Kaptola, Gradeca i okolnih naselja u jedinstveni grad Zagreb 1850. godine, njegov se razvoj još više ubrzava. Razorni potres iz 1880. godine pokrenuo je obnovu i modernizaciju mnogih dotrajalih četvrti i građevina. Podižu se reprezentativne javne zgrade, ureduju,parkovi i fontane, organizira se javni prijevoz i komunalne usluge.

U XIX. stoljeću broj se stanovnika udeseterostručuje. Dvadeseto stoljeće donosi u Zagreb duh secesije. Grad živi u obilju građanskog društva, čvrsto povezan s tadašnjim europskim središtima kulture, umjetnosti i znanosti. S rastom bogatstva i industrije, grad se od 60-tih godina naglo širi prostranom ravnicom uz rijeku Savu gdje niče suvremeni poslovni grad, spreman za izazove trećega tisućljeća.

 

Pregled značajnih događaja

oko 600. n.e.

Propada staro rimsko naselje Šćitarjevo (Andautonia). Na ove prostore dolaze Hrvati, a najstariji su dokazi o njihovom boravku grobovi na Visokom brijegu u Velikoj Gorici.

879.

Zemlje izmedu Save i Drave, pa dakle i područje Zagreba, ulaze u okvir hrvatske države kralja Tomislava, koji je 925. godine okrunjen za prvoga hrvatskog kralja.

1094.

Ugarski kralj Ladislav osniva biskupiju.

1134.

Izdana je pismena povelja u kojoj se spominju utemeljitelj biskupije kralj Ladislav, prvi zagrebački biskup Duh i ostalo svećenstvo.

1217.

Završena je gradnja i posvećena stolna crkva, koja je 1242. godine teško stradala za provale Tatara.

1242.

Da bi se građanima odužio za pomoć koju su mu pružili pred naletomTatara, hrvatsko-ugarski kralj Bela IV tadašnjem Gradecu dodjeljuje Zlatnu bulu.

1355.

Spominje se prva ljekarna u Zagrebu.

1557.

Grad je ponovno u opasnosti, sada mu prijete Turci. Ali, baš se te godine prvi puta spominje kao glavni grad.

1607.

Osnovana je Isusovačka gimnazija sa šest razreda.

1624.

Grom je zapalio drveni krov stolne crkve, a požar se proširio. Veliki požari izbili su još nekoliko puta, dok nisu prevladale kuće od opeke.

1664.

Isusovci osnivaju prvu tiskaru u Zagrebu.

1669.

Hrvatsko-ugarski kralj Leopold I. poveljom potvrduje Kraljevskoj akademiji pravo da bude sveučilište.

1767.

Kraljevsko vijeće određuje Varaždin za svoje privremeno sjedište.

1771.

U Zagrebu počinje izlaziti prvi tjednik na latinskom jeziku Ephemerides Zagrebienses.

1776.

Sjedište vlade vraća se iz Varaždina u Zagreb.

1834.

Na južnoj strani Markova trga počinje s radom prvo stalno kazalište u Zagrebu.

1850.

Zagreb, objedinjavanjem svih dijelova, postaje jedinstveni grad, a za prvog je gradonačelnika izabran Josip Kamauf, koji je do tada bio varoški sudac Gradeca.

1862.

Otvorena prva željeznička pruga na relaciji Zidani Most-Zagreb-Sisak.

1880.

U studenome grad je pogodio katastrofalan potres.

1891.

Gradskim ulicama kreće tramvaj kojega vuku konji. Prvi električni tramvaj je u upotrebi od 1905.

1896.

U Zagrebu prikazan prvi film.

1901.

Prvi automobil na gradskim ulicama.

1909.

Održana prva velika gospodarska izložba - Gospodarski zbor.

1926.

Oglasila se radiopostaja, prva u ovom dijelu Europe.

1956.

Počinje emitiranje programa Zagrebačke televizije.

1957.

Počinje gradnja novih velikih stambenih naselja na južnoj obali Save.

1964.

U noći od 24. na 25. listopada nabujala se Sava razlila gradom, te uništila i oštetila više tisuća kuća. Bila je to najteža poplava koju je Zagreb doživio.

1979.

Tramvajska je pruga premostila Savu.

1987.

U Zagrebu je održana Univerzijada, velika svjetska sportska priredba.

1990.

30. svibnja održano je prvo zasjedanje Sabora poslije višestranačkih izbora.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kako doći?

 

 

Dolazak zrakoplovom

Zračna luka Zagreb udaljena je 17 km od središta grada, 20-25 minuta vožnje. Informacije o polijetanju i slijetanju zrakoplova mogu se dobiti na tel. 6265-222

Autobus za Zračnu luku Zagreb polazi s Autobusnog kolodvora, Držićeva avenija bb. Sve informacije o voznom redu autobusa potražite na www.plesoprijevoz.hr i ostale info na www.zagreb-airport.hr
 

 

Dolazak željeznicom

Glavni željeznički kolodvor nalazi se na Tomislavovu trgu 12, udaljen je od najužeg središta grada 10 minuta hoda. Informacije o polascima i dolascima vlakova mogu se dobiti na telefonskom broju 060-333-444. Obavijesti o polascima vlakova mogu se dobiti i u agenciji "Croatia express", tel. 4573-253.

Web stranice su www.hznet.hr

 

Dolazak automobilom

Glavni međunarodni cestovni pravci jesu:

Trst-Ljubljana-Zagreb
Graz-Maribor-Zagreb
Klagenfurt-Ljubljana-Zagreb
Budimpešta-Varaždin-Zagreb

 

 Dolazak autobusom

 

Autobusni kolodvor nalazi se u Aveniji Marina Držića bb, od glavnog gradskog trga, Trga bana J. Jelačića, udaljen je nekoliko minuta vožnje tramvajem (broj 6). Informacije se mogu dobiti na broj 060-340-340 te o dolascima i odlascima autobusa na broj 060-313-333. Rezervacije za domaće linije primaju se na telefon 060-313-333, a za međunarodne na broj 6008-631. Prometni ured: tel. 6008-645. ili na www.akz.hr

 

 

 

 

Znamenitosti Zagreba

Crkva sv. Marka

Crkva sv. Marka spada u red najstarijih arhitekturnih spomenika grada Zagreba, jedan je od njegovih simbola, a ujedno je i najstarija župna crkva u gradu. Nalazi se na Markovu trgu, na Gornjem gradu, gdje su i Hrvatski Sabor te Banski dvori. Prvi put spominje se 1256. godine, kroz iduća dva stoljeća dobiva glavne vanjske konture, a obnovljena je u 19. stoljeću, čime se kreira današnji unutrašnji izgled.

Jedan od najvrijednijih dijelova crkve raskošni je gotički južni portal iz 14. stoljeća, dok se na sjeverozapadnom zidu nalazi najstariji zagrebački grb iz 1499. godine.

U 19. stoljeću, prilikom velike crkvene obnove, arhitekt Schmidt je pokrio crkvu sv. Marka čuvenim krovom, koji je ukrašen s dva grba - grbom Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te grbom grada Zagreba, a koji je s vremenom postao prepoznatljivim zagrebačkim simbolom. Od 20. stoljeća unutrašnjost krase djela svjetski poznatog kipara Ivana Meštrovića.

Hrvatsko narodno kazalište

Hrvatsko narodno kazalište sa svojom djelatnošću započinje 1860. godine, a današnje neobarokno zdanje, koje je postalo i jednim od gradskih simbola, izgrađeno je 1895. godine, kad je otvorenju prisustvovao i car Franjo Josip I.

Zgrada je djelo arhitekata Ferdinanda Fellnera i Hermana Helmera, a do danas u njemu su radili i nastupali brojni umjetnici svjetskoga glasa, pisci, glumci, dirigenti, te operni i baletni prvaci. HNK posjeduje i sedam oslikanih zastora, koji se na pozornicu uglavnom postavljaju u svečanim prilikama, a najpoznatiji od njih je rad Vlahe Bukovca 'Ilirski preporod'.

Kazalište je inače okruženo brojnim zgradama i spomenicima visoke povijesne vrijednosti, poput Sveučilišta u Zagrebu, Muzeja za umjetnost i obrt, Zdenca života itd., pa mnogi s razlogom taj trg nazivaju i najljepšim u gradu.

 

Kamenita vrata

Kamenita vrata dio su povijesnog obrambenog sustava zagrebačkog Gradeca, podignutog u 13. stoljeću, jedina su od gradskih vrata koja još uvijek postoje, a svoj današnji oblik dobila su u 18. stoljeću.

Mjesto je inače najpoznatije kao zavjetna kapelica sa slikom Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada, čiji se blagdan slavi 31. svibnja, koji je ujedno i Dan Grada Zagreba. Naime, u velikom požaru koji je izbio 31. svibnja 1731., slika Majke Božje, koja je prije stajala iznad gradskih vrata, nađena je čitava i neoštećena usred vatrom uništenog područja, a izgorio je jedino okvir.

Iste godine slika je postavljena u barokni oltar u udubljenju prolaza Kamenitih vrata i od tada ljudi dolaze izražavati svoje molitve, zavjete i zahvale, koje ujedno možete vidjeti i na stotinama pločica koje su postavljene u unutrašnjosti kapelice.

 

Kula Lotrščak

Kula Lotrščak, uz Kamenita vrata i Popov toranj, smatra se najbolje očuvanim objektom gradskog obrambenog sustava, a podignuta je tijekom 13. stoljeća. Četvrtastog je oblika, a po proporcijama i strukturi zidova romanički je fortifikacijski objekt koji je s vremenom prilagođavao svoju funkciju (jedno vrijeme bio je čak i skladište te kavana).

Ime je dobilo kad je sredinom 17. stoljeća u unutrašnji prostor smješteno zvono 'campana latrunculorum', tj. zvono lopova, koje se svake večeri oglašavalo prije zatvaranja gradskih vrata.

Danas to zvono više ne možete čuti, ali zato ako začujete pucanj, nemojte se začuditi, to je samo Grički top koji svaki dan s vrha kule označava podne. Naime, prema legendi, Grički top s Lotrščaka ispalio je točno u podne hitac na turski tabor, koji se u doba osmanlijskih ratova nalazio preko Save, te raznio pijetla što ga je kuhar nosio na pladnju da posluži pašu. Nakon toga Turci su se razbježali i nisu udarili na Zagreb.

Ukoliko želite isprobati mogućnosti svojih fotoaparata, na istom vrhu kule postoji i vidikovac s kojeg 'puca' predivan pogled na Gornji grad i Zagreb s okolicom, a to zadovoljstvo će vas koštati 10 kuna.

 

Uspinjača

Zagrebačka uspinjača je uspinjača koja spaja Gornji i Donji grad. Donja postaja nalazi se u Tomićevoj ulici, a gornja postaja na Strossmayerovom šetalištu, podno kule Lotrščak. S prugom dugom 66 metara, poznata je i kao najkraća žičana željeznica na svijetu namijenjena javnom prometu. S trajnim radom započela je 1893. godine, isprva na parni pogon, a kasnije na električni.

Priču o Uspinjači pokrenuo je gospodin D.W.Klein, koji je pod stubama u današnjoj Tomićevoj ulici 1888. godine počeo pratiti učestalost pješačkog prometa i došao je do zaključka da se tom ulicom više ljudi uspinje prema Gornjem gradu nego, primjerice, Mesničkom ili Radićevom, pa bi odlično bilo da se na istom mjestu izgradi uspinjača po uzoru na druge europske gradove. Nedugo zatim podnio je molbu za građevinsku dozvolu, radovi su uskoro krenuli, a sve ostalo je povijest.

Danas je Uspinjača, sa svoja dva vagona ukupnog kapaciteta 56 putnika, jedna od glavnih turističkih atrakcija u gradu, a o njoj se brine Zagrebački električni tramvaj.

Radno vrijeme je svaki dan od 6:30h do 24h, polazi svakih deset minuta, a cijena jedne vožnje iznosi četiri kune.

 

 

Zagrebačka katedrala

Zagrebačka katedrala na Kaptolu, sa svoja dva visoka i vitka zvonika (oko 105 metara), pripada među monumentalne neogotičke katedrale i svjedoči o Zagrebu kao snažnom srednjoeuropskom kulturnom središtu. Posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije, odnosno Velikoj Gospi, dok je sv. Stjepan, ugarski kralj, njezin drugi patron.

Cijeli okolni prostor omeđuju kule i bedemi, a do početka 20. stoljeća postojala je kula i zid ispred samog pročelja, tako da je bila jedan od rijetkih primjeraka potpuno opasane Prvostolnice. S južne i istočne strane zida proteže se Nadbiskupski dvor, dok se brojne religijske dragocjenosti čuvaju u Riznici, gdje možete vidjeti umjetnine koje potječu od kraja 11. stoljeća pa sve do 20. stoljeća.

Katedrala ima i osam zvona - pet visi u sjevernom, a tri u južnom zvoniku, od kojih je najveće zvono Presvetog Trojstva iz 1843. godine, teško 6,5 tona. Cijelo svetište izvana je dugačko 77 metara, široko 46 metara, a može primiti oko pet tisuća vjernika.

Zagrebačka biskupija inače je osnovana 1094. godine, a sama Katedrala građena je u etapama. Prva poznata crkva na tom mjestu završena je 1217. godine, da bi nakon tatarskog pustošenja bila izgrađena nova kapela sv. Stjepana Prvomučenika, koja je i danas ugrađena u Nadbiskupski dvor.

Nakon toga krenula je gradnja novog svetišta na temeljima predtatarske crkve, a natkriveno je tek krajem 15. stoljeća, dok je zvonik dovršen u 17. stoljeću. Početkom 16. stoljeća, zbog turske opasnosti, izgrađene su i kaptolske zidine. U 19. stoljeću Katedrali se nastojalo vratiti prvotni izgled, ali sve je bilo prekinuto snažnim potresom 1880. godine.

Kreće se s potpuno novim projektom, čiju je gradnju razradio i proveo Herman Bollé. Najveći dio svetišta 'podignut' je iznova, vanjština je postala neogotička, dok je unutrašnjost ipak očuvala dio srednjovjekovne autentičnosti. Sve je dovršeno 1902. godine kad je i iza glavnog oltara izgrađena nova grobnica za zagrebačke nadbiskupe, gdje su pokopani blaženi Alojzije Stepinac, Franjo Kuharić, ali i povijesni velikani poput Petra Zrinskog, Frana Krste Frankopana i Eugena Kvaternika.

U zadnjih 30-ak godina na Katedrali su poduzimani opsežni obnoviteljski radovi, a koji traju i danas.

 

Zrinjevac

Zrinjevac, odnosno Trg Nikole Šubića Zrinskog, zagrebački je trg i jedan od najljepših perivoja s alejom platana, a dio je tzv. Lenucijeve ili Zelene potkove, koju čini osam zagrebačkih donjogradskih trgova. Na sjevernom dijelu trga stoji meteorološki stup, gdje u svako doba dana možete saznati trenutne vremenske obavijesti, a na južnom dijelu smještena su poprsja povijesnih hrvatskih osoba - Frane Krste Frankopana, Nikole Jurišića, Julija Klovića, Ivana Mažuranića, Andrije Medulića i Ivana Kukuljevića Sakcinskog.

U sredini parka nalazi se glazbeni paviljon, postavljen 1891. godine, u kojem se ponekad održavaju koncerti i glazbena događanja, a u samoj blizini su i tri fontane.

Okolo perivoja nalaze se i sjedišta brojnih institucija, poput Vrhovnog suda RH, Županijskog suda, Arheološkog muzeja, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.

 

Ostale znamenitosti

Ukoliko imate vremena, posjetite i 'gradski trbuh', tj. tržnicu Dolac, koja je sa svojim živopisnim šestinskim kišobranima pravi magnet za strane turiste. Tu je i središnji zagrebački trg – bana Josipa Jelačića, gdje se nalaze njegov poznati spomenik i fontana Manduševac, a pokraj je uvijek živahna Tkalčićeva ulica.

Na Gornjem gradu još svakako vrijedi vidjeti i Katarinin trg, s predivnom istoimenom barkonom crkvom, Strossmayerovo šetalište, s kojeg se pruža pogled na Donji grad, te Popov toranj, u kojemu je smještena gradska Zvjezdarnica.

Za one koji vole prirodu, tu su Botanički vrt i perivoj Maksimir, gdje se nalazi sve popularniji zoološki vrt.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

O Zagrebačkom velesajmu

Duga povijesna tradicija sajmovanja datira još od 1242. godine kada je kralj Bela IV Zlatnom bulom Zagrebu dodijelio status slobodnog kraljevskog grada s pravom održavanja sajmova. Od tada pa do danas Zagreb njeguje ovu sajamsku tradiciju. Prva velika međunarodna izložba u Zagrebu  održana je 1864. godine. Stoga nije slučajno da je u njegovu krilu nikao Zagrebački velesajam.

 

Za razvoj Zagrebačkog velesajma naročito je značajno razdoblje 1956. godine kada je zaslugom gradonačelnika Većeslava Holjevca, Velesajam premješten preko Save, od kada započinje i njegov puni zamah. Zagrebački velesajam je od davne 1925 godine član i jedan od osnivača Svjetskog udruženja sajamskih organizatora - UFI - Union of International Fairs, koje danas broji 533 stalnih članova, te svjetskom kongresu kojega je već tri puta bio domaćin.

 

Od 1990. godine na Zagrebačkom velesajmu, kao dio udruženja Svjetskih trgovinskih centara iz New Yorka, najveće poslovne porodice na svijetu koju danas čine 337 centara iz 101 zemlje svijeta, djeluje i Svjetski trgovinski centar WTC - World trade centar.

 

 

 

 

Dio teksta je (uz dozvolu) preuzet sa stranica Turističke zajednice Grada Zagreba (www.zagreb-touristinfo.hr)